Viktor Ivančić, kolumna za tjednik ''Novosti''
Naziv projekta
Redefiniranje Vrhovnog Neprijatelja Republike Hrvatske
Lozinka
"Ruse na vrbe!"
Kratko objašnjenje
Centralni komitet Hrvatske demokratske zajednice, pod predsjedanjem gosp. Andreja Plenkovića, zaključio je na plenarnoj sjednici kako Srbi više nisu dovoljno snažan kolektivni entitet da bi figurirao kao Vrhovni Neprijatelj RH. Vrijeme je da tu strateški važnu ulogu preuzmu Rusi.
Nekoliko je razloga za ovu nužnu promjenu.
Pod jedan, Srba je u Hrvatskoj, nakon što su masovno i dobrovoljno izbjegli za vrijeme Oluje, suviše malo da bi predstavljali iole ozbiljnu prijetnju.
Pod dva, Srbija pod vodstvom Aleksandra Vučića također je u vojnom i političkom smislu suviše slaba da bi od neprijateljstva s njom Hrvatska imala veće koristi.
Pod tri, zna se da su Srbi tradicionalno pod utjecajem Rusa, dotle da ih možemo smatrati njihovom balkanskom kopijom, što znači da su u kolektivni entitet koji nazivamo Rusima uključeni i Srbi, a to opet znači da razvijanjem animoziteta prema Rusima averzija prema Srbima neće splasnuti, nego čak narasti.
Pod četiri, partnerski Domovinski pokret, kao mala i tradiciji odana stranka, nastavit će harangirati isključivo protiv Srba, tako da preorijentacijom HDZ-a na širenje omraze prema Rusima, a zahvaljujući ukupnome djelovanju koalicijske vlasti, Srbi neće biti zapostavljeni.
Ipak, znat će se tko je Vrhovni Neprijatelj. To su Rusi.
Ideološka podloga
Vrhovni Neprijatelj je apsolutno nužan, te ga možemo obilježiti i kao Apsolutnog Neprijatelja. Apsolutni Neprijatelj je trajni izvor opasnosti, a bez strepnje od opasnosti i spremnosti da se od nje obranimo nema homogene i jedinstvene nacije. Apsolutni neprijatelj je, tako, presudni izvor nacionalne kompaktnosti. A samo homogena i jedinstvena nacija bespogovorno slijedi odluke vlasti.
Zahvaljujući Apsolutnom Neprijatelju hrvatski narod zbija svoje redove, opire se osipanju i prilagođava okolnostima izvanrednog stanja. Izvanredno stanje je stanje u kojem se politički i društveni život svodi na odazivanje na komande. Komande, naravno, izdaje CK HDZ, na čelu s gosp. Plenkovićem.
Povijesni uzor
Iako je utemeljitelj naše stranke, neprežaljeni dr. Franjo Tuđman, stvarao hrvatsku državu i oblikovao hrvatski nacionalni identitet inzistirajući na Srbima kao Vrhovnom Neprijatelju, CK HDZ smatra da dodjelom toga statusa Rusima ne iznevjerava njegovo djelo i njegovu viziju.
Nekoliko je razloga za takav stav.
Pod jedan, činjenica da su Srbi postali nedostatan izvor prijetnji i ugroza svjedoči o tome da je Hrvatska kontinuirano rasla i razvijala se, postavši odviše velika i snažna da bi ovisila o slabašnome Vrhovnom Neprijatelju, što bi dr. Tuđman bez sumnje pozdravio.
Pod dva, slijedeći političke zasade dr. Tuđmana, Hrvatska je pristupila euroatlantskim integracijama, postavši članicom EU-a i NATO saveza, te je izbor Vrhovnog Neprijatelja dužna uskladiti s potrebama svojih saveznika.
Pod tri, iako se i danas s ponosom sjećamo znamenite misli dr. Tuđmana da mu supruga "srećom, nije ni Srpkinja ni Židovka", ne treba zaboraviti da ona nije bila ni Ruskinja.
Praktična razrada
S obzirom na to da, ne računajući Srbe, Rusa u Hrvatskoj skoro da i nema, unutar zemlje Vrhovni Neprijatelj djeluje preko ruskih plaćenika.
Broj ruskih plaćenika u Hrvatskoj nije precizno definiran, no, generalno uzevši, ima ih onoliko koliko ih treba biti.
Koliko ruskih plaćenika u Hrvatskoj treba biti određuje CK HDZ na čelu s gosp. Plenkovićem, ovisno o trenutnim političkim potrebama.
Trenutne političke potrebe takve su da ruskim plaćenikom treba smatrati svakoga tko premijera Plenkovića krivo pogleda.
Terenski dodaci
Premda je pitanje "tko su ruski plaćenici" apsolvirano zadnjom rečenicom iz gornjeg poglavlja, za cjepidlake možemo navesti par konkretnih primjera.
Ako neki građanin, na primjer, onog nitkova s Pantovčaka naziva predsjednikom Republike Hrvatske, a ne Kršiteljem Ustava i Kreaturom Koja Sramoti Hrvatsku, to je pouzdan znak da je dotični građanin ruski plaćenik.
Ako se u nekim medijima, na primjer, konstatira kako premijer Plenković, ministar Grlić Radman i gradonačelnik Franković besramno obmanjuju javnost kada tvrde da je predizborna kampanja Zorana Milanovića financirana ruskim kapitalom, to je nepobitan dokaz da su spomenuti mediji financirani ruskim kapitalom.
Ako neki političar, na primjer, najoštrije osudi rusku agresiju na Ukrajinu, a pritom se kritički izjasni o socijalnoj, ekonomskoj ili demografskoj politici Vlade, ili pak ukaže na korupciju u redovima vladajuće stranke, time neosporno potvrđuje da je ruski plaćenik, i to od najgore sorte – one koja se kamuflira antiputinovskom retorikom.
I tome slično.
Ako prilike to zahtijevaju – a trenutno zahtijevaju – hrvatsko društvo ima biti podijeljeno na pobornike HDZ-a i ruske plaćenike.
Ako prilike to zahtijevaju – a uskoro će zahtijevati – sumnju treba baciti i na sve koji nose ruska imena, kao što su Boris, Viktor, Irena, Olga, Andrej... dobro, ovu stavku valja još razraditi, ostavimo je zasad po strani.
Važno upozorenje
S Vrhovnim Neprijateljem nema rasprave, pogotovo kad on djeluje kroz parlament, informativne medije i legalne društvene organizacije, što plaćenici Rusije redovno čine! Neprijatelj, za razliku od političkog protivnika, mora biti uništen, a ne uvjeren ili nadglasan!
To što se, uz notornog Putina, kao jedna od najodvratnijih referenci Rusije ističe figura J. V. Staljina, ne znači da u obračunima s hrvatskim rusofilima treba zazirati od staljinističkih metoda.
Zašto baš Rusi?
Zato što je ruska agresija na Ukrajinu krasna prilika da se politički život u Hrvatskoj – pod uvjetom da se ona primjereno uživi u ukrajinsku tragediju, da je kroatizira, takoreći – uredi prema normativima ratnog stanja. Radi stabilnijega vladanja, razlučivanje rata od mira treba učiniti nemogućim.
Glumeći da se stavlja u kožu napadnutih Ukrajinaca, CK HDZ na čelu s gosp. Plenkovićem smjera oderati kožu svojim kritičarima i oponentima, koji onda, po logici stvari, djeluju u službi povampirenoga ruskog okupatora.
Ono što su nekoć bili srbočetnici, jugokomunisti, sluge JNA i sl., danas su putinofili, ruski plaćenici i korisni idioti Moskve. Odsustvo srpske imperijalne moći potaknulo je čelništvo vladajuće stranke da potraži druge agresorske resurse pomoću kojih će političke neistomišljenike tretirati kao neprijateljske ratne trupe.
Osim toga, pravilnim izborom Vrhovnog Neprijatelja Hrvatska potvrđuje svoje mjesto na ispravnoj strani svijeta, uz odgovarajući vazalski status. Strane svijeta se, kao što znamo, dijele na sjever, jug, Zapad i područje demonske ruske prijetnje.
Napomena o principijelnosti
Svesrdno podržavajući Ukrajinu, na koju je nasrnula bešćutna ruska vojna sila, Hrvatska pod vodstvom HDZ-a i gosp. Plenkovića pokazuje da je uvijek na strani žrtava agresije, pa tako podržava i Izrael koji, kao žrtva agresije, provodi genocid u Gazi i okupaciju Libanona.
Poruka od našeg sponzora
Ako se prije tridesetak godina hrvatski narod praktički goloruk uspio obraniti od napada srpskih aviona i tenkovskih divizija, sada, kada raspolaže suvremenim naoružanjem, znat će se suprotstaviti i ruskoj atomskoj bombi.
