Piše Vedran Sršen, za portal tacno.net
„Sreo sam mnogo važnih ljudi, predsjednika i rukovodilaca, ali Tito je ipak nešto posebno“, reći će Kirk Douglas o Josipu Brozu nakon što se sastao s njim na Bledu početkom studenoga/novembra 1964. godine.
Prvu godišnjicu smrti Kirka Douglasa obilježavamo 5. veljače/februara. Rođen je u Amsterdamu, država New York 9.12.1916. godine kao dijete siromašnih židovskih doseljenika iz Gomela u Bjelorusiji. Odrastajući u brojnoj obitelji sa 6 sestara, Išur Danielovič (Issur Danielovitch) koje je njegovo pravo ime, će postati veliki holivudski glumac i producent Kirk Douglas, a Oscara za životno djelo će dobiti 1996. godine. U dva će braka imati 4 sina, a najpoznatiji od njih Michael Douglas, danas je velika zvijezda američkog filma.
Došavši u Jugoslaviju početkom studenoga/novembra 1964. godine održati predavanje na beogradskoj Filmskoj akademiji, imao je posebnu želju, kako će napisati u Memoarima, upoznati Josipa Broza kojega je izuzetno cijenio. Svoju autobiografiju „Sin skupljača smeća“ će objaviti 1988. godine, nazvavši je tako po ocu koji je uzdržavao svoju brojnu obitelj skupljajući odbačene predmete. Snaga američkog društva je i bila upravo u tome što su u ostvarenju američkog sna svi imali jednaku šansu koju je Kirk Douglas iskoristio popevši se na sam vrh američke filmske industrije.
Budući mu američki i engleski ambasadori u Beogradu nisu mogli osigurati susret sa Brozom, sam će uzeti telefon i nazvati Ured predsjednika i već sutradan, budući je Tito bio u Sloveniji, po njega će doći avion te će na Bledu provesti u ugodnom razgovoru, kako piše u uspomenama, puna 3 sata. Od tog susreta datira i njihovo prijateljstvo, a kada se bude odlučivalo prilikom snimanja filma Sutjeska tko će glumiti Broza, prvi će izbor biti upravo Kirk Douglas što on na žalost neće moći prihvatiti zbog već ugovorenih snimanja, pa će ulogu Tita dobiti Richard Burton.
Josip Broz i Kirk Douglas su potekli iz izrazito siromašnih i brojnih obitelji, što će ih zbližiti ali i odrediti kao ljude koji će mijenjati nabolje položaj ugroženih i nezaštićenih u zajednici. Povezat će ih i učešće u Drugom svjetskom ratu i borba protiv fašizma, a vojnik Kirk koji će se kao američki vojnik boriti do kraja rata, cijeniti će maršala Tita kao jednog od najzaslužnijih ljudi u toj borbi. Za razliku od Hrvatske, Josip je Broz zbog nemjerljivog doprinosa pobjedi u tom strašnom ratu, u Americi i drugdje u svijetu izuzetno cijenjen, čak i od onih Amerikanaca koji ne podnose činjenicu da je bio komunist.
Kirk Douglas će u Americi biti prepoznat kao onaj koji nesebično pomaže ne samo ugrožene skupine, već i one koji su u vrijeme antikomunističke histerije u Hollywoodu završili na „crnim listama“ te je tako mnogim scenaristima, muzičarima i glumcima onemogućena sloboda stvaralaštva i pravo na rad iz ideoloških razloga. Aktivno će se zalagati za njihova prava, a kraj tog sramnog razdoblja američke povijesti McCartyjeve borbe protiv komunizma te članova i simpatizera Komunističke partije SAD-a obznaniti će upravo Kirk Douglas čijim nastojanjem čuveni američki scenarist Dalton Trambo, nakon gotovo desetljeća izopćenosti dobija priliku pisanja scenarija za filmski megaspektakl Spartak.
Tito i Douglas su se istovremeno zauzimali, svatko na svoj način za ugrožene i obespravljene. Broz se u Jugoslaviji i Hrvatskoj gradeći samoupravni socijalizam zalaže za obične ljude, one najugroženije. On opismenjuje narod, podiže tvornice i daje ih radnicima na upravljanje, gradi ceste, zgrade i mostove, pruža im zdravstvenu zaštitu i dijeli stanove. Buja kulturni, prosvjetni i književni život, potiče se umjetnost, kazalište i film. Naša poduzeća grade luke i vijadukte po cijelome svijetu i našoj se vještini drugi dive. Tito je uvažen u inozemstvu, a u zemlji slovi za najboljeg vladara u povijesti južnoslavenskih naroda. U društvu je vladala opuštenost, a dominirao osmijeh i zadovoljstvo. Vladao je optimizam i znalo se da će iduće godine biti i bolje. To je bilo društvo koje je posjedovalo Nadu.
Josip Broz jedinstvena je pojava ne samo u hrvatskoj i jugoslavenskoj, već i u svjetskoj povijesti. Gdje je god došao i kad god došao izazivao je pažnju, uvažavanje i poštovanje. Svi će mu se klanjati i predsjednici i kraljevi, a papa Pavle VI. će reći da je počašćen njegovom posjetom. Sa Kirkom Douglasom srest će se ponovo 1971. godine kada su mu na kraju posjete SAD-u hollywoodske zvijezde, Unija filmskih producenata i gradonačelnik Los Angelesa Sem Jorti priredili nezaboravan prijem što prije njega nije doživio niti jedan predsjednik neke države.
Uobičajeno je vidjeti kako se oko filmskih zvijezda okupljaju i guraju njihovi obožavatelji, no na ručku priređenom u čast Josipa Broza sa 2.500 uzvanika svijet je po prvi put imao priliku vidjeti hollywoodske zvijezde koje se gužvaju kako bi se pozdravile sa Titom i eventualno razmijenile pokoju riječ.
Na prijemu u njegovu čast dočekala su ga 4 Oskarovca – Shirley MacLaine, Charlton Heston, Lee Marvin i Kirk Douglas, te druge zvijezde Rock Huston, Glen Ford, Eduard Robinson i mnogi drugi.
Hollywoodske zvijezde su Josipu Brozu Titu kao rijetko kome iskazale svoje divljenje i poštovanje prije svega zbog njegove uloge u Drugom svjetskom ratu.
Poznati redatelj, scenarist i glazbenik, te veliki komičar i Oskarovac Charlie Chaplin će reći:
„Maršalu Titu kome čin nije dodijeljen dekretom nego borbom protiv fašizma, ja kao vojnik te borbe stojim mirno i salutiram!“
