Boris Dežulović, kolumna za tjednik ''Novosti'', 25.12.2020.
Imajući u vidu nisku razinu povjerenja javnosti u zdravstveni sustav i cjepivo protiv koronavirusa, a osobito ankete koje pokazuju i nisku razinu dobre volje medicinskog osoblja za cijepljenje, razmišljate li o uvođenju obaveznog cijepljenja? – glasilo je pitanje nepodnošljivo dosadnog kolumnista zagrebačkih Novosti, na što su se glave pod maskama stale pogledavati i nakašljavati.
- Ne brinite vi za povjerenje Hrvata u naš zdravstveni sustav - uzeo je naposljetku riječ dr. Krunoslav Capak. - Po svim istraživanjima javnog mnijenja mi uživamo potpunu potporu, pa nam, hvala Bogu, ne trebaju diktatorske metode.
- Znači, neće biti obaveznog cijepljenja?
- Obavezno cijepljenje nikad nije bilo u planu, ali ja, evo, još jednom apeliram na sve kolege liječnike i sve građane Republike Hrvatske da pristupe cijepljenju i da, kako kaže i sam naziv naše kampanje "Zajedno kroz krizu", izađemo iz ovoga zajedno. Ovo nije samo cijepljenje protiv Covida-19, ovo je test našeg zajedništva, naše solidarnosti i društvene odgovornosti, na koncu i našeg domoljublja.
- I naše inteligencije - strogim se glasom ubacila u riječ dr. Alemka Markotić. - Građani Republike Hrvatske dovoljno su inteligentni da ne nasjedaju na kojekakve pseudoznanstvene gluposti o cjepivu. Ako već potcjenjujete domoljublje, zajedništvo, solidarnost i društvenu odgovornost Hrvata, ne potcjenjujte, gospodine, barem njihovu inteligenciju. Naravno da će se cijepiti. Hrvati nisu budale.
- Vrlo dobro - nastavilo je svrdlati piskaralo iz Novosti. - Hoćete li se i vi cijepiti?
- Da me čipira Bill Gates? Ne pada mi na pamet - mirno je odgovorila dr. Markotić. - Nisam se nikad cijepila, pa sigurno neću ni protiv koronavirusa. Ne znam zašto je to toliki problem.
- A vi, gospodine Capak? Hoćete li se vi cijepiti?
- Jasno da neću, zaboga - izgubio je živce dr. Capak. - Jeste li vi uopće slušali, jeste li čuli ijednu riječ onoga što smo upravo govorili? Ili se opet bavite podlim podmetanjem i čudovišnim konstruiranjem naših poruka?
Naravno da je bilo podlo podmetanje: gornji izvještaj s konferencije za novinare Nacionalnog stožera u potpunosti je moja čudovišna konstrukcija. Ova podla i čudovišna konstrukcija, međutim, tako je čvrstih temelja i solidne građe da bi s lakoćom prošla i najstrože testove japanske seizmološke inspekcije, a kamoli one hrvatske, kako se zovu, testove zajedništva, domoljublja i inteligencije. To pak što dr. Markotić i dr. Capak nikad nisu rekli kako im ne pada na pamet cijepiti se, ne znači, naime, da će se oni zaista i cijepiti: to samo znači da ih – barem do ovog teksta – to nitko nije pitao.
Kad ih je, naime, netko to konačno upitao, oni su – kako vidimo iz ovog teksta – na razmjerno jednostavnom testu zajedništva, solidarnosti, odgovornosti i domoljublja pali kao vreća krumpira. Ispričavam se, kao opozicijski amandman Radničke fronte: kao vreća krumpira tresnuli su na testu inteligencije.
Ako se pak i vama, kao i gospodi iz Nacionalnog stožera, učinilo da to jednostavno nije istina, to je samo zato što proteklih dana – dok su gospoda iz Nacionalnog stožera tumačila božićni lockdown i apelirala na Hrvate da pokažu zajedništvo u borbi protiv opakog virusa – niste pažljivo slušali.
"Virus nas je osudio na zajedništvo i u kontekstu mjera moramo misliti jedni na druge!" rekao je tako na onoj slavnoj konferenciji za novinare ministar zdravstva Vili Beroš, a ministar unutarnjih poslova požurio dodati kako "šalju poruku koliko je važno u ovom rizičnom razdoblju primiriti stanovništvo i obeshrabriti druženja". "Želimo poručiti građanima da se strpe kroz ovaj riskantni dio godine bez kontakata", kumio je, molio i preklinjao ministar policije. "Strah nas je da nakon čestitanja, druženja i ostalog brojevi ne buknu dva tjedna nakon blagdana, i nadamo se da ćemo zajedničkim naporom uspjeti." "Dali smo preporuku i da se misna slavlja prenose drugim kanalima, putem radija, televizije i na druge načine!" požurio je dodati dr. Krunoslav Capak.
"Na prvom mjestu mi kao zdravstveni radnici moramo biti najodgovorniji i svojim primjerom pokazati kako trebamo štititi sebe i druge", još rezolutnija u Dnevniku Nove TV dan-dva ranije bila je dr. Alemka Markotić. "Bitno je da ljudi znaju kako se virus najlakše širi u zatvorenom prostoru. Iznimno je važno da se ljudi ove zime ne okupljaju i na taj način prenose virus. Uvijek će netko naći načina kako da izbjegne pravila ako to ne želi. U prvom redu bitna je odgovornost svakog od nas, da shvatimo da svojim nekim činom možemo ugroziti drugoga. Božić trebamo provesti s najužom obitelji, širiti ljubav i ne poslati viruse, i misliti uvijek na one koje volimo i na taj ih način zaštititi, od nas samih, ali i od drugih neodgovornih ljudi!"
"Hoćete li vi osobno ići u crkvu na ponoćku?" rutinski je onda dr. Alemku Markotić već sutradan na press konferenciji Nacionalnog stožera pitao jedan novinar.
"Naravno", mrtva hladna odgovorila je dr. Markotić. "Idem svake godine, pa ću ići i ove. Svatko tko je vjernik zna zašto mu treba mir u crkvi. Ne znam zašto je to toliki problem."
"A vi, gospodine Capak?" pitao je novinar.
"Ići ću", hladnokrvno je odgovorio i dr. Krunoslav Capak. "Već više od trideset godina idem na raniju ponoćku."
Ne zna dr. Markotić "zašto je to toliki problem"?! Ne znam kako bih joj to nacrtao: polomili se u Nacionalnom stožeru na čelu s njom samom objasniti naciji kako nas je "virus osudio na zajedništvo" i kako "moramo misliti jedni na druge", živi se poubijali poručujući "koliko je važno u ovom rizičnom razdoblju primiriti stanovništvo i obeshrabriti druženja", oderali glasnice pozivajući građane na "zajednički napor" i "strpljenje kroz ovaj riskantni dio godine", očajnički je dr. Krunoslav Capak i na samu crkvu apelirao "da se misna slavlja prenose drugim kanalima", pa već u sljedećoj rečenici požurio obavijestiti pučanstvo da će, naravno, "ići na polnoćku", jer "ide već više od trideset godina".
Polomila se onda i sama slavna dr. Alemka Markotić objasniti naciji kako se "virus najlakše širi u zatvorenom prostoru" i kako je "iznimno važno da se ljudi ove zime ne okupljaju", živa se poubijala poručujući kako je "bitna odgovornost svakog od nas da shvatimo da svojim nekim činom možemo ugroziti drugoga", oderala glasnice pozivajući građane da "Božić provedu s najužom obitelji" i "šire ljubav, a ne viruse", očajnički apelirajući da "mislimo na one koje volimo" i "zaštitimo ih od nas samih, ali i drugih neodgovornih ljudi" – štoviše, ničim izazvana precizno adresirala poruku i na sebe i kolege zdravstvene radnike, da "svojim primjerom pokažu kako treba štititi sebe i druge" – pa već sutradan na konferenciji za novinare požurila obavijestiti pučanstvo da će, naravno, "ići na ponoćku", jer "ide svake godine". I još "ne zna zašto je to toliki problem".
Ovdje, jasno, nije riječ o ponoćki i Božiću: tema povlaštenosti Crkve, besramno i bezobzirno privilegirane čak i u ovakvoj, samim dragim Bogom danoj prilici da deklarativno, bezbolno i jeftino – pače, besplatno – podijeli sudbinu svoga stada, potrošena je odavno, još na početku pandemije. Ovo je priča o vlasti i moći, odveć besramno i bezobzirno oholoj da čak i u ovakvoj, dragim Bogom danoj prilici za jednu deklarativnu, bezbolnu i jeftinu – pače, besplatnu – političku gestu, podijeli sudbinu mitološkog "običnog čovjeka".
Novinar na press konferenciji namjestio im je čisti penal – toliko očito da sam bio uvjeren kako je pitanje dogovoreno, za još jednu demonstraciju isprazne ceremonijalne solidarnosti – a dr. Capak i dr. Markotić nakon svega hladnokrvno su odgovorili da će, naravno, za Božić na ponoćku, gotovo se i uvrijedivši da ih to uopće pita. Vjerojatno zbog maske na licu, nema zbog čega drugog, umjesto građana pljunuli su sami sebe u usta.
"Uvijek će netko naći načina kako da izbjegne pravila ako to ne želi", kratko je na kraju prokomentirala dr. Alemka Markotić, žureći na ponoćku.
Pouka ovog teksta inteligencije? Ne napune li sad na ponoćkama sve crkve u državi, Hrvati su čak i veće budale nego što u Nacionalom stožeru misle.
