Piše: Nenad Jovanović, za tjednik ''Novosti''
Iako je bila tadašnje čudo od djeteta, 16-godišnja Lea Deutsch je za ustaški režim bila samo Židovka strpana u stočni vagon za Auschwitz u maju 1943. g u kojem je i preminula, rečeno je na postavljanju prvog od 20 planiranih Kamena spoticanja (Stolperstein) posvećenih poimeničnim žrtvama ustaškog i nacističkog režima i deportacijama tokom Drugog svjetskog rata.
Projekt su osmislili Centar za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na Holokaust i Židovska vjerska zajednica Bet Israel, uz suradnju vlasti Hrvatske, Grada Zagreba, njemačkog ministarstva vanjskih poslova i više institucija.
Kamen spoticanja, koji je postavljen ispred kuće u kojoj je do izbacivanja 1942. sa svojom porodicom živjela Lea Deutsch, najmlađa glumica, pjevačica i plesačica koja je svoju karijeru počela s pet godina, dio je projekta umjetnika Guntera Demniga iz Njemačke i predstavlja dio najdecentraliziranijeg spomenika žrtvama nacističkog terora u Evropi, s obzirom da je u više od 20 zemalja postavljeno preko 75.000 sličnih kamenova.
Obraćajući se okupljenima Nataša Popović, direktorka Centra naglasila je da se pred kućom Lee Deutsch postavlja prvi kamen spoticanja za Židove u Zagrebu koji su bili žrtve nacista i ustaša.
- Stolperstein je najjednostavnije opisati u nekoliko riječi: Jedan kamen. Jedno ime. Jedna osoba. Žrtve nacionalsocijalizma i ustaškog režima pretrpjele su sudbinu goru od ubojstva. Tadašnja praksa krvnika bila je oduzeti žrtvama zakonska prava i ljudskost, osuđujući ih i ostavljajući ih da budu uništene i ubijene oduzimajući im dostojanstvo i čovječnost. Postavljanje ‘kamena spoticanja’ komemorativni je čin koji humanizira žrtvu povezujući je s njenom prošlošću, sudbinom, ali i s njenim domom u sadašnjem vremenu i prostor - rekla je.
- Za židovski narod sjećanje je neodvojiv dio identiteta i religije. Iz tog se razloga Židovska vjerska zajednica Bet Israel, angažirala zajedno s mnogim drugim zaslužnim pojedincima i institucijama, da se i u Zagrebu ostvari projekt Stolperstein.
U tom kontekstu uloga ‘kamena spoticanja’ za žrtve holokausta u našem gradu, poruka je sadašnjim i budućim naraštajima o tome što se događa kada se čovjek sakrije iza ideologije nasilja i smrti izbjegavajući odgovornost za svoje postupke, rekla je Jasminka Domaš, glasnogovornica Židovske vjerske zajednice Bet Israel.
- Lea Deutsch bila je višestruko talentirana mlada umjetnica. Postavljanjem ‘kamena spoticanja’ ispred zgrade u kojoj je živjela na simboličan način vraćamo je kući iz onog strašnog vagona smrti u kojem je umrla. I zato pored tog mjesta i pločice od mjedi na kojoj je ukratko ispisana njezina sudbina treba zastati barem na trenutak s pijetetom. I pogledati u prošlost da bi znali i umjeli sagraditi bolju i sretniju budućnost za sve ljude - podvukla je Domaš.
Rabin Kotel Da don naglasio je da cilj ovog i drugih komemorativnih projekata nije zbrajanje imena žrtava, već očuvanje sjećanja na njih.
– Ovo je i odgovor ekstremistima jer svaka žrtva ima svoje ime i adresu - rekao je i ukazao na preko 70.000 kamenova spoticanja za Židove, Rome, antifašiste i druge koje su progonili nacionalsocijalisti i njihovi sljedbenici.
Predsjednik Židovske općine Zagreb i koordinacije židovskih općina Ognjen Kraus naglasio je zadovoljstvo što se i Grad Zagreb uključio u akciju. - Naša je želja bila da se prvi takav kamen postavi pred kućom u kojoj je stanovala Lea, rekao je i izrazio žaljenje što ŽOZ nije bila uključena u projekt.
Njemački veleposlanik Robert Klinke naglasio je da je antisemitizam u zadnjih 15-ak godina u porastu i da pada saznanje o grozotama nacista, pa i u Njemačkoj.
– Ovim vraćamo žrtvama njihova imena i klanjamo im se, ali i propitujemo tvrdnje očevidaca da o tome nisu ništa znali. Kamenje činimo, integriramo ga u svakodnevicu i podsjećamo na opseg deportacija Židova i drugih žrtava nacizma. Neki smatraju da je spomenik kontroverzan jer je postavljen na tlu i može se gaziti po njemu, ali ja u to nisam uvjeren jer je spomenik stalno prisutan i podsjeća na zločina i žrtve - rekao je ambasador.
Hrvatska pripada evropskom projektu sjećanja osobnih stradanja u holokaustu, rekla je ministarka kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.
- Svaki je ovakav kamen sjećanje i opomena, ali i zalog za buduće generacije da se takva stradavanja u suvremenom, demokratskom društvu više nikada ne smiju ponoviti. U tom kontekstu naša se Vlada jasno i nedvosmisleno opredjeljuje za razvijanje kulture sjećanja i osuđuje zločine počinjene iz mržnje, predrasuda i diskriminacije - rekla je ministarka.
Podsjetila je da je ovom događaju prethodila izložba o deportacijama Židova postavljena u Francuskom paviljonu u današnjem SC-u.
- Ni jedan zločin ne bi trebalo relativizirati ili pravdati nekim drugim - rekla je ministrica.
Događaju je prisustvovao i izraelski ambasador Ilan Mor, kao i brojne javne ličnosti i predstavnici židovske zajednice. Kamen su simbolično postavile dvije učenice Osnovne škole Hugo Kon, a onda su preko njega položene ruže.
Drugi kamen bit će postavljen u zagrebačkoj Amruševoj 7 gdje je živio Lavoslav Šik, poznati zagrebački pravnik i poduzetnik čiji je život skončan u Jasenovcu. Kamen spoticanja u Amruševoj 8 dobit će i Miroslav Šalom Freiberger, tadašnji zagrebački nadrabin koji je spasio mnoge pripadnike svoje zajednice, a ubijen je u Auschwitzu.
Po najavama Nataša Popović, do kraja ove godine trebalo bi postaviti 20 kamenova spoticanja osvećenih židovskim žrtvama. Kamen spoticanja je mesingana pločica s natpisom ‘Ovdje je živio/živjela’, uz ime žrtve ustaškog i nacističkog režima i sudbinu, u najvećem broju slučajeva deportacija i ubojstvo. Projekt je pokrenut 90-ih godina, a do sada je po ulicama 2.000 gradova u 25 zemalja postavljeno preko 75.000 kamenova. Prvi kamenovi spoticanja u Hrvatskoj postavljeni su 2013. u Rijeci.
