Zlatko Crnčec, kolumna za ''Novi list'', 1.6.2020.
Iako će industrijski sektor u svim zemljama pogođenim korona krizom itekako patiti, ipak je on neizmjerno manje krhka biljka nego što je to turizam koji u prvom redu ovisi o otvorenim granicama i mogućnosti putovanja
Hrvatsku bi po tko zna koji put mogao spasiti njen zemljopisni položaj. Dobro sad, ako ne baš spasiti, a ono barem dovesti do toga da ne dođe do katastrofalnog kolapsa njenog gospodarstva.
Naime, kako korona kriza polako, ali ipak sigurno slabi, tako se turisti odlučuju na to da ove godine odu na more. Naravno, turistička će berba biti puno skromnija nego prošlih godina, ali još je prije samo nekoliko mjeseci izgledalo da bi se moglo dogoditi da je uopće i ne bude. Sada pak izgleda da će Jadran, barem njegov sjeverniji dio, Istra, Kvarner i sjeverna Dalmacija ipak biti pošteđene potpune propasti sezone. Što će biti s dalmatinskim jugom, tek ostaje za vidjeti.
Korona je još jednom pokazala da Europska unija nema zajednički odgovor na ovako tešku ugrozu. Jer zemlje članice samostalno odlučuju kako će otvarati svoje granice, odnosno kako će dopuštati ulazak u svoju zemlju i kako će regulirati izlazak iz nje svojim građanima. A to se opet sve prelijeva i na turizam. Zemlje najviše pogođene korona pandemijom su baš one koje imaju jaku turističku industriju – Italija, Francuska i Španjolska. Sve tri ove zemlje sada kritiziraju EU zbog toga jer moraju kasniti s otvaranje svojih granica dok druge, kao što je recimo Hrvatska, ne moraju. Jer je u njima epidemiološka slika puno bolja.
Sve će to voditi dodatnim zatvaranjima gospodarstava europskih zemalja. I Italija i Francuska već najavljuju velike kampanje i novčane poticaje da njihovi građani godišnje odmore ne provode nigdje u inozemstvu. Španjolski premijer Pedro Sanches također je nezadovoljan Europskom komisijom i vjerojatno će slijediti primjer ove dvije zemlje.
Turizam će biti i jedan od gospodarskih sektora za kojeg će se tražiti velik novac iz najavljenih 750 milijardi eura iz plana koji su nedavno najavili francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemačka kancelarka Angela Merkel. A koji je sam po sebi veliki izazov za europsko jedinstvo. Naime, četiri su se zemlje – Austrija, Nizozemska, Švedska i Danska, usprotivile tome da se radi o bespovratnoj pomoći pa je dio ipak pretvoren u, istina povoljne, ali ipak kredite koje će trebati vraćati.
Ova bi situacija trebala biti još jedan poticaj da Hrvatska promijeni svoj gospodarski model. Udio turizma u domaćem BDP-u je oko 20 posto. Ne može se ni s tim postotkom reći da je Hrvatska banana republika, odnosno da joj cijelo gospodarstvo ovisi o jednom proizvodu, ali sada bi svima trebalo biti jasno da se taj dio mora smanjiti. Naravno, ne smanjenjem turističkog prometa u apsolutnim brojkama, svaki je tu porast dobrodošao, već iskorištavanjem europske pomoći za to da se zemlja, koliko je to moguće, reindustrijalizira.
Iako će industrijski sektor u svim zemljama pogođenim korona krizom itekako patiti, ipak je on neizmjerno manje krhka biljka nego što je to turizam koji u prvom redu ovisi o otvorenim granicama i mogućnosti putovanja. Naravno, da će korona napraviti ovakav nered, nitko nije mogao predvidjeti. Ali domaćem se turizmu sličan udarac već jednom dogodio. U prvom dijelu devedesetih godina uništio ga je rat.
Naravno, ni rat, osim možda onih koji su ga desetljeće prije toga planirali i pripremali, također nitko nije mogao predvidjeti. A još manje da će trajati čak četiri godine. Ali svatko bi se pametan zamislio i počeo razmišljati kako da mu gospodarstvo bude što manje ovisno o djelatnosti koja je već drugi put u tridesetak godina gotovo pa paralizirana zbog izvanjskih faktora. Da je bilo pameti i odgovornosti kod političkih elita, već bi i iskustvo Domovinskog rata bilo dovoljno.
Sada će nas činjenica da je korona trajala nekoliko mjeseci, treba držati palčeve da to tako zaista i bude, ipak kako-tako pokrpati. Iz Austrije i južne Njemačke do sjevernog je Jadrana dobrim automobilom dovoljno tri ili četiri sata. Ne treba se ulaziti u zrakoplove i beskrajno se vucarati po zračnim lukama. Dakle, Hrvatska ima i puno bolju epidemiološku situaciju i fizički je bliža zemljama iz kojih na Mediteran dolazi najviše turista. Ali ovisnost o turizmu treba smanjiti. Jer još jedan val korone nije nemoguć.
