Prenosimo sa portala Index.hr
Piše: Ilko Ćimić
U manje od dva tjedna o jednom smo ministru doznali da je potpisnik spornog ugovora o izvozu hrvatske nafte u Mađarsku i Slovačku, a kojem je prethodilo zatvaranje rafinerije u Sisku, da je informacije o tome što novinari objavljuju sakupljao putem zatvorenih kanala, da nije govorio istinu kada ga su o spornom memorandumu između JANAF-a i Ine pitali novinari, da je umiješan u poslove oko vjetroelektrana zbog čega je uhićeno više članova HDZ-a, visokih dužnosnika ministarstava i čelnika državnih tvrtki te, na kraju, da je upravo on potpisao odluku o vjetroelektrani Krš-Pađene, čime je taj sporni projekt deblokiran. Taj ministar je Tomislav Ćorić, a samo ga je činjenica da je vlada tehnička spasila od ostavke, odnosno smjene, i to nakon što je iz vlade Andreja Plenkovića već otišlo dvije trećine ministara. No krenimo redom.
Piše: Ilko Ćimić
U manje od dva tjedna o jednom smo ministru doznali da je potpisnik spornog ugovora o izvozu hrvatske nafte u Mađarsku i Slovačku, a kojem je prethodilo zatvaranje rafinerije u Sisku, da je informacije o tome što novinari objavljuju sakupljao putem zatvorenih kanala, da nije govorio istinu kada ga su o spornom memorandumu između JANAF-a i Ine pitali novinari, da je umiješan u poslove oko vjetroelektrana zbog čega je uhićeno više članova HDZ-a, visokih dužnosnika ministarstava i čelnika državnih tvrtki te, na kraju, da je upravo on potpisao odluku o vjetroelektrani Krš-Pađene, čime je taj sporni projekt deblokiran. Taj ministar je Tomislav Ćorić, a samo ga je činjenica da je vlada tehnička spasila od ostavke, odnosno smjene, i to nakon što je iz vlade Andreja Plenkovića već otišlo dvije trećine ministara. No krenimo redom.
Sve je počelo objavom tajnog memoranduma
Sve je počelo prije dva tjedna. Tjednik Nacional došao je do tajnog memoranduma između Ine i JANAF-a koji otkriva manevar hrvatskog premijera koji dopušta izvoz hrvatske nafte Mađarima pa je samo od početka 2020. iz Siska u Mađarsku umjesto u Rijeku prebačeno 247 tisuća tona nafte. Potpisnici Memoranduma su predsjednik Uprave Ine Sandor Fasimon i član Uprave Ine Ivan Krešić. U ime JANAF-a potpisao je predsjednik Uprave Dragan Kovačević, a svemu je svjedočio, pa tako taj Memorandum i potpisao, ministar gospodarstva Tomislav Ćorić.
Potpisom tog Memoranduma stekli su se uvjeti i za gašenje postrojenja u Sisku, što je u suprotnosti s dotadašnjim izjavama Plenkovića i vrha HDZ-a koji su tvrdili kako se kod prekida rada postrojenja FCC u sisačkoj rafineriji "radi o poslovnim odlukama" na koje oni, naravno, nisu imali utjecaja. Upravo zbog objave ovog dokumenta pojavila se velika nervoza prvo kod ministra Ćorića, a zatim i kod premijera Plenkovića.
"Nisam potpisnik Memoranduma, mi smo svjedočili i u kontekstu poslovnih promišljanja... Ja sam mu svjedočio i ja sam ga supotpisao", rekao je Ćorić na tu temu dodajući kako ova vlada želi da Ina bude uspješna kompanija.
Premijera Plenkovića podsjetili smo tog dana kako je krajem 2018. godine rekao da se u "odluci Ine o prekidu rada postrojenja FCC u sisačkoj rafineriji radi o poslovnim odlukama", a da je sada jasno da je u poslovnim odlukama sudjelovala i vlada i to potpisom ovog Memoranduma, čime su se stekli uvjeti za zatvaranje rafinerije. Uz to, Plenkovića smo podsjetili i na sastanak 29. studenog 2017. godine s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom u Budimpešti. Iz zajedničkih izjava nakon sastanka moglo se zaključiti kako je glavna tema bila upravo Ina. Kako je pokazalo vrijeme, dogovor o prodaji Ine hrvatskoj strani nije postignut. No o čemu jest?
Ćorić je bio jako nervozan
"U kojem kontekstu se tada spominjala rafinerija nafte u Sisku te je li na tom sastanku dogovoren Memorandum koji je stvorio preduvjete za zatvaranje rafinerije u Sisku?" pitali smo tada Plenkovića. Do danas nam nitko nije odgovorio. Ni iz vlade ni iz Ćorićevog Ministarstva. Odlučili su to zataškati jer detalje nisu htjeli iznositi ni iz Ine ni iz JANAF-a.
Tih dana vladala je posebna nervoza što je najvidljivije bilo iz činjenice da je Tomislav Ćorić novinaru N1 televizije Hrvoju Krešiću odbijao odgovoriti na pitanja o memorandumu i Ini, a kako je Krešić inzistirao na odgovorima, Ćorić ga je prozvao za pisanje u zatvorenim grupama na društvenim mrežama. Ćorić mu je rekao da se iz njegovog rada, ali i iz njegovih poruka u novinarskoj grupi vidi nezadovoljstvo izborom Uprave Ine.
"U jednoj novinarskoj grupi u kojoj komunicirate jasno ste izrazili svoje nezadovoljstvo... Pogledajte svoje poruke u grupama, što pišete...", rekao je Ćorić. Nakon toga, Ćorić se morao ispričavati. No Plenković i posebno Ćorić bili su tada uvjereni kako je ova neugodna priča koja bi mogla dovesti do Ćorićeva političkog kraja dovršena.
Ono najgore za Ćorića je tek slijedilo
Najteži dani tek su uslijedili.
U petak 29. svibnja uhićena je državna tajnica u Ministarstvu uprave Josipa Rimac. Uhićena je u akciji kojom je obuhvaćeno još 12 osoba, među kojima i predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić, načelnica Gračaca Nataša Turbić i pomoćnica ministra gospodarstva Darka Horvata Ana Mandac. Sve ih se sumnjiči za trgovinu utjecajem i primanje mita da bi tvrtka C.E.M.P. izgradila vjetroelektrane na lokaciji Krš-Pađene i od tamo po astronomskim cijenama prodavala struju. Cijeli posao se zapravo vrtio oko potpora za obnovljive izvore energije, koje država obilato subvencionira.
Ministar Ćorić prvih dana se branio kako u poslovima oko vjetroelektrana nema ništa sporno. Štoviše, na pitanje vidi li nešto sporno vezano za vjetroelektrane i utjecaj na okoliš odgovorio je da tu nema nikakvog problema.
"Nikakav problem", kaže ministar koji je potpisao sporni dokument
"Nikakav problem, svaka odluka Ministarstva zaštite okoliša i energetike od 10. lipnja, ako se ne varam, 2017. godine, kada sam postao ministar, prije svega je duboko promišljena, a s druge strane konzultirane su sve nadležne institucije i, u konačnici, ta odluka je prošla na dvije razine i sudske procese", rekao je Ćorić dodajući da nema govora o nikakvom pogodovanju. No dan kasnije doznalo se kako je potpisnik spornog dokumenta o vjetroelektrani Krš-Pađene.
Ćorić je dokument o vjetroelektrani potpisao tek mjesec dana po dolasku na funkciju ministra pa se postavlja pitanje što ga je motiviralo da ga potpiše i tko mu je na taj projekt skrenuo pozornost. Tjednik Nacional pisao je kako Ćorić nije imao ni približno dovoljno vremena u tom periodu od dolaska na mjesto ministra do potpisivanja doznati sve o tom projektu. Još je zanimljivije da je samo nekoliko mjeseci ranije taj isti projekt stopirao Slaven Dobrović, Mostov ministar koji je bio protjeran iz vlade.
"Moj mandat je mojem predsjedniku svaki dan na raspolaganju. Kad bude mislio da ne trebam biti dio tima, poštovat ću njegovu odluku", rekao je nakon toga Ćorić odgovarajući na upit je li postao uteg vladi jer je upravo on deblokirao sporni projekt vjetroelektrana. Ćorić se branio da je napravio sve u interesu Hrvatske. No Plenković nije htio dati još jednog ministra.
Što je rekao Plenković?
"Ne vjerujem da je Ćorić nešto potpisao da se nije konzultirao. Sa mnom se nije konzultirao, ali nije ni trebao", objašnjavao je Plenković novinarima.
Podsjetimo, od početka mandata Andreja Plenkovića do danas 15 ljudi smijenjeno je iz vlade, a 35 ljudi bilo je na čelu ministarstava, dok je ukupnih rošada na čelu ministarstava bilo 38. Količina otkrivenih afera vezanih za pojedine ministre te sumnji u političku korupciju oko preslagivanja vlade i većine u saboru dovela je HDZ-ovca Plenkovića na sam vrh najgorih hrvatska vlada kada govorimo o korupcijskim aferama.
Vlada prepuna korupcijskih afera
Mostovi Orepić, Šprlje, Dobrović i Kovačić morali su otići da se sačuvaju ministar Zdravko Marić te poslovi oko preuzimanja Agrokora. Pavo Barišić bio je opterećen aferama, a i danas bi bio ministar da nije bilo preslagivanja vlade zbog odlaska Mosta.
Martina Dalić otišla je da bi spasila fotelju premijera kad je Index otkrio da je upravo Plenković bio šef skupine Borg. Lovro Kuščević, Goran Marić, Tomislav Tolušić i Milan Kujundžić morali su otići nakon što je postalo jasno da ne mogu objasniti svoju pozamašnu imovinu. O imovini Damira Krstičevića još će biti riječi, no opterećen aferama koje su otkrivali novinari morao je otići nakon još dvije pogibije pilota Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.
Zbog sumnje u korupciju sasvim sigurno bi im se ovih dana pridružio i Ćorić, no smijeniti ga u vrijeme predizborne kampanje i trajanja tehničke vlade očito je bilo previše za šefa HDZ-a, koji se očajnički bori za novi mandat.
