Opozicija u Zaječaru: Naši glasači imaju ime, prezime, lice, obraz, njihovi došli iz Šida

"Izbori u Zaječaru su pokradeni, mi kao opozcija uz vašu pomoć, tu krađu nećemo dozvoliti. Juče je na biračkim mestima bio ogroman broj nepravilnosti i sve to imamo dokumentovano i snimljeno. Imamo i snimak porodice koja je priznala da im je plaćeno da glasaju. Sve ćemo to predati tužilaštvu", rekao je Miladin Krstić sa liste "Ujedinjeni za spas Zaječara".

Krstić je istakao da je opozicija posle 80 odsto obrađenih rezultata bila sigurna u pobedu i da se to nije moglo promeniti.

"U onih 20 odsto mesta koja još uvek nismo bili obradili, odjednom se promenila situacija, i to su biračka mesta na kojima je bilo mnogo nepravilnosti. Želim da znate da opozicija neće tražiti ponavljanje izbora u Zaječaru, već tražimo da vlast prizna našu pobedu. Zaječarci su sve uradili, izašli su na glasanje u ogromnom broju, naši aktivisti su juče upozoravali sve te ljude koji su, u ime režima, došli sa strane da ne krše zakon. Cela se njihova Srbija ovde sjatila i teško je bilo uhvatiti ih sve. Zato sada mi pozivamo celu Srbiju da dođe u Zaječar jer se u njemu brani država. Pozivamo sve da nam pomognu. Mi ne odustajemo, idemo do priznanja rezultata, uspećemo i pobedićemo", naveo je Miladin Krstić sa liste "Ujedinjeni za spas Zaječara".

Uglješa Đuričković sa opozicione liste "Promena u koju verujemo" je istakao da je opozicija "pobedili na izborima".

"Opozicija je dobila više od 12,5 hiljada glasova i naši glasači imaju ime, prezime, lice, glas i obraz. Njihovi glasači su morali da dođu iz Šida da bi glasali u Zaječaru. Sve smo nepravilnosti videli i snimili, i bugarske vozove, imamo video snimke duplih spiskova, vreća sa glasačkim lističima koje su bile zalepljene lepljivom trakom, sve nepravilnosti i krađe smo snimili. I danas, dan posle izbora, svi ti ljudi koji su juče došli iz Šida, Subotice, Beograda, Sombora da glasaju su se vratili kući jer su ovde radili za dnevnice", naveo je Đuričković.

On je istakao da borba opozicije u Zaječaru na izborima nije bila borba protiv lokalnog SNS-a, "već protiv državne mafijaške falange koja je iskoristila sve resusrse".

"I to im nije bilo dovoljno nego su dovukli ljude koji nisu iz Zaječara da glasaju. Danas je naš pravni tim podneo zahteve za uvid u birački materijal. Svi sutra dođite i pomozite nam da taj materijal pregledamo. Mi smo se oko toga već dogovorili sa studentima. Kada to pregledamo imaćemo jasnu sliku šta se tačno i gde desilo. Nećemo im dozvoliti da nam jedan glas ukradu. Već sutra ćemo imati informacije koje ćemo podeliti sa vama. Vi, Zaječarci, slobodu ste zaslužili i mi ćemo da je branimo", rekao je Đuričković.

Naveo je da će i njihova lista podneti krivićne prijave policiji ali i da "od njih ne očekuju ništa jer oni štite kriminalce".

Izvor: N1

Ujedinjeni za Kosjerić: Tražićemo obaranje svih biračkih mesta, pobedićemo još više

Ujedinjeni za Kosjerić saopštili su da će tražiti ponavljanje izbora, uvereni da će pobeda, koju su, kažu, izvojevali i pored brojnih nepravilnosti, biti još veća i da će "iz Kosjerića stvarno da počne".

Šef izbornog štaba "Ujedinjeni za Kosjerić" Slaviša Kosorić rekao je da su ponovo tražili da pogledaju sve džakove i sve listiće.

"Imamo saznanja da su listići koji su bili važeći naprasno postali nevažeći", rekao je on.

Kosorić je rekao da su sinoć, nakon prebrojavanja glasova, iz štaba SNS rekli da su, prema njihovim rezultatima, naprednjaci izgubili Kosjerić za 23 glasa.

"Sa tri različita izvora dobili smo informacije o istoj cifri - da je za 23 glasa Kosjerić izgubljen po njih. Nakon toga, Aleksandar Vučić je zakazao konferenciju za devet časova, pa je pomerio za deset. Na kraju se obratio oko petnaest do jedanaest i saopštio one rezultate koje je saopštila i opštinska izborna komisija", rekao je Kosorić.

U trenutku kada su izašli sa svojim rezultatima, dešavaju se velike nelogičnosti, kazao je on.

"Nakon ponovnog brojanja na nekoliko biračkih mesta, dolazimo do većeg broja nevažećih glasova. Istog trenutka, sa pravnim timovima, otišli smo da pogledamo šta možemo da radimo. Oni su juče, u toku izbornog dana, činili da naša biračka mesta po gradu na svaki način da obore i da se upišu neke razne nepravilnosti koje su učinili slučajno, namerno ili kako god", naveo je Kosorić.

On je naveo da je bilo 118 nevažećih glasova. Rekao je da će ujutru poslati odluku o obaranju velikog broja izbornih mesta.

On je nabrojao nepravilnosti koje su uočene na konkretnim biračkim mestima.

Izborne nepravilnosti

"Prema CRTA, biračko mesto broj 1 Varda, sedam ljudi nije glasalo lično, 11 puta je fotografisan glasački listić, pet nevažećih glasačkih listića. Biračko mesto 2 Godečevo, više nepravilnosti prilikom glasanja van biračkog mesta, fizički sukob, pominjanje novca, sugerisanje za koga da se glasa. Biračko mesto broj 6 Godljevo i Paramun, nedozvoljena evidencija, diktiranje brojeva iz izvoda iz biračkog spiska birača koji su glasali. Biračko mesto broj 8 Mionica, pitanje da li je zakonito sastavljena komisija za glasanje van biračkog mesta. Biračko mesto broj 9 Skakarci, pre kontrolnog lista ubačen je glasački listić. Biračko mesto broj 10 Radanovci, potencijalno glasanje umesto drugog lica. Biračko mesto 19 Mrčići, nepravilno uređenje biračkog mesta i paralelna evidencija. Naši kontrolori su primetili na biračkom mestu broj 11 u Rosićima da su bili dupli birački spiskovi i kupovina glasova. Biračko mesto 21, dupli birački spiskovi. Na broju 23, zaokružen je prigovor, pa je nakon toga poništen. Na biračkom mestu broj 24. na dobijenom zapisniku nema imena birača na kontrolnom listiću, a na sajtu RIK-a se pojavio, što govori da je naknadno ispravljen zapisnik. I biračko mesto broj 25. glasala je osoba koja nije u tom biračkom spisku", pročitao je.

"Na osnovu svih ovih nepravilnosti, ja ću da ponovo napomenem da svi naši članovi, četiri naša člana, nisu glasala za krajnje rezultate, upravo iz ovih razloga", rekao je on.

"Obećavam vam ispred liste, da ćemo na ponovljenim izborima dovesti čitavu Srbiju, da će iz Kosjerića stvarno početi i da oni neće smeti ovo da zanemare. Idemo da oborimo sva biračka mesta. Nećemo taktizirati. I ne samo ona na kojima smo pobedili, jer sada znamo da može", rekao je Kosorić.

On je podsetio da je izlaznost bila 84 odsto.

"Pa predsednik je sam rekao da je u Kosjeriću sve živo izašlo, pa smo ih opet pobedili. Više od 7400 ljudi je glasalo od 8897. Postavili smo rekord, neki su u šali pričali da smo Severna Koreja. Ali ćemo biti na ponovljenim izborima, ako treba, iz Severne Koreje, da oslobodimo Kosjerić i da iz Kosjerića stvarno počne", poručio je on.

Dragana Perišić: Ko je glasao za SNS, ako predsednik kaže da je sve živo glasalo protiv njega?

Dragana Perišić, prva na listi Ujedinjeni za Kosjerić, pitala je ko je glasao za SNS, ako je sam Aleksandar Vučić rekao sinoć kako "je sve živo u Kosjeriću glasalo protiv vlasti".

"Verujte, zaokruživanje nekog broja nije pobeda. Pobeda je ono kad se vi osetite slobodni. Kada shvatite da možete da mislite i da smete da kažete to što mislite. I kada shvatite da smete da se suprotstavite onima koji vas konstantno lažu, kradu, a sasvim vam to drugačije predstavljaju preko medija. To ne sme više da se dešava. I zato vam kažem, pobedili smo, narode, pobedili", rekla je ona.

Perišić je istakla da će istrajati do kraja - ne samo u tome da dokažu da su pobedili, već i da "oni shvate da smo već pobedili".

Izvor: N1

Preminuo Matija Dedić

Hrvatsku je javnost, kao i glazbenu zajednicu potresla vijest: u 53. godini preminuo je poznati hrvatski glazbenik Matija Dedić. 

- S velikom tugom u srcu javljamo da nas je iznenada napustio Matija Dedić, jedan od naših najpoznatijih jazz pijanista. Obitelj moli za razumijevanje u ovom, za njih, iznimno teškom trenutku, izvijestili su iz diskografske kuće Croatia Records.

Matija Dedić rođen je 1973. godine u Zagrebu gdje je završio srednju glazbenu školu "Vatroslav Lisinski". Rođen u obitelji istaknutih glazbenika, kantautora Arsena Dedića i pjevačice Gabi Novak, rano se počeo baviti glazbom.

 

Nakon završene srednje glazbene škole 1991. odlazi u Graz gdje upisuje jazz akademiju, a diplomirao je 1997. u klasi profesora Haralda Neuwirtha.

U Zagreb se vratio 1997. godine i ubrzo postiže veliki ugled na hrvatskoj glazbenoj sceni. Tijekom tih godina svira s vlastitim sastavom Boliers Quartet s kojim prati velike jazz glazbenike poput Bennyja Golsona, Kennyja Burrella, Roya Haynesa, Joséa Felicianoa te sastav "All Stars Band". Nastupao je i s Tamarom Obrovac i njezinim kvartetom.

Krajem 1990-ih Matija osniva trio pod nazivom Matija Dedić Trio koji je izvodio njegova autorska djela. Zajedno s njim u sastavu još sviraju iskusni jazz glazbenici iz kvarteta Tamare Obrovac, Žiga Golob i Krunoslav Levačić.

Tijekom godina svirao je u gotovo svim zemljama Europe te u SAD-u s velikim glazbenim imenima kao što su Alvin Queen, Martin Drew, Ron Ringwood, Boško Petrović, Marc Murphy Band, Patrizia Conte, David Gazarov, Gianni Basso, Miles Griffith, Onder Fokan, Jean Louis Rassinfosse, Anca Parghel, Tomi Emanuel, Lenny White, Kendrick Scott, Jim Madison, Jeff Ballard, Vicente Archer, Buster Wiliams, Larry Grenadier i mnogi drugi.

Matija Dedić pisao je glazbu za televiziju i kazalište, a također nastupa s popularnim glazbenicima hrvatske pop scene.

Godine 2000. izdavačka kuća Cantus records objavljuje njegov prvi solo album pod nazivom Solo Part 1, a u prosincu 2001. i drugi pod nazivom Handwriting za koji je sljedeće godine osvojio tri diskografske nagrade Porin.

Godine 2004. u nakladi izdavačke kuće Dallas Records objavljuje svoj album Tempera. Matija je na njemu snimio dvanaest Gibonnievih skladbi po vlastitom izboru.

Godinu dana kasnije za istog izdavača objavljuje album Drugi pogled koji sadrži najpopularnije skladbe njegovog oca Arsena Dedića poput "Sve te vodilo k meni", "Kuća pored mora", "Ni ti ni ja", "Ne plači", "Razgovor s konobarom" i "Moderato cantabile".

Zajedno s belgijskim kontrabasistom Jean-Louis Rassinfosseom i češkim bubnjarom Marekom Patrmanom 2006. godine snimio je album Visiting Bruxeless. Na albumu Life of Flowers, na kojem svira s glazbenicima raznih stilova, uz vlastite izvodi i skladbe Dore Pejačević.

Odlazak jednog od najpoznatijih hrvatskih jazz pijanista te skladatelj Matije Dedića veliki je gubitak za hrvatsku glazbenu scenu.

Bratoš: Ostavio je neizbrisiv trag, prerano je otišao

Odlazak Matije Dedića komentirao je za Vijesti iz kulture HTV-a skladatelj i producent Nikša Bratoš.

- Prvo mi je još šok, još to nekako procesiram, ne želim prihvatiti. Sigurno je otišao puno prije vremena, a već je uspio ostaviti neizbrisiv trag u kulturi ove zemlje. Način na koji je svirao i način na koji je oplemenjivao svaki trenutak dok je sjedio za klavirom bi oplemenio ono što smo tog trenutka radili bez obzira je li koncept ili je snimanje. Potrajat će još vremena da se rodi jedan takav, istaknuo je Bratoš.

Izvor: HRT

Matija Dedić, čovjek kojem je glazba bila u genima

Hrvoje Marjanović, tekst za portal Index.hr

Pijanist i skladatelj Matija Dedić tijekom godina rada postao je nezaobilazna figura suvremenog hrvatskog jazza, a njegov glazbeni put gotovo je bio neizbježan i jedini logičan, s obzirom na iznimnu umjetničku lozu iz koji potječe, ali i predano stvaranje vlastitog prepoznatljivog izraza.

Kritičari ističu njegovu "nepredvidljivu i uzbudljivu frazu" te "vrlo određen osjećaj za vrijeme koji je posve njegov", epitete koji samo naznačuju dubinu i širinu njegova talenta.

Glazba u genima

Matija Dedić rođen je 2. ožujka 1973. godine u Zagrebu, u obitelji koja je glazbu živjela i disala. Njegov otac, Arsen Dedić, bio je ikona hrvatske glazbe – kantautor, pjesnik, skladatelj filmske glazbe, čije je djelo duboko urezano u kulturno tkivo regije. Majka, Gabi Novak, cijenjena je i voljena pop i jazz pjevačica, čiji je glas obilježio generacije i koja je surađivala s velikanima poput Louisa Armstronga i Phila Woodsa. Odrastanje u takvom okruženju, gdje su umjetnički standardi bili iznimno visoki, a glazba svakodnevica, neizbježno je oblikovalo Matijin put.

Izloženost raznolikim glazbenim stilovima, od šansone i popa do jazza i klasične glazbe, te stalni doticaj s kreativnim procesom svojih roditelja, zasigurno su usadili Matiji intuitivno razumijevanje glazbe koje nadilazi formalno obrazovanje. Ipak, golemo nasljeđe i slava roditelja mogli su predstavljati i izazov. S jedne strane, pružali su poticajno okruženje i otvarali vrata, no s druge, stvarali su visoka očekivanja i potrebu za dokazivanjem vlastitog, autentičnog umjetničkog identiteta.

Matijin formalni glazbeni put započeo je rano. Klasični klavir počeo je svirati već s pet godina. Svoje temeljno glazbeno obrazovanje stekao je u Zagrebu, gdje je 1991. godine završio Srednju glazbenu školu Vatroslav Lisinski. Iako je klasična glazba bila njegov prvi susret s instrumentom, Matijina strast usmjerila se prema jazzu. Ta odluka odvela ga je u Graz gdje je upisao Jazz akademiju. Diplomirao je 1997. godine u klasi profesora Haralda Neuwirtha. 

Odlazak na studij u Graz, tada jedan od važnih europskih centara za jazz edukaciju, bio je smišljen korak, pokazatelj ambicije i želje za usvajanjem autentičnog jazz jezika. Njegovo formalno obrazovanje nije stalo samo na akademskim okvirima, dodatno se usavršavao na privatnim satovima kod istaknutih jazz pijanista i pedagoga kao što su John Taylor u Kölnu, Hal Galper, Bill Dobbins i Barry Harris. Upravo su ti susreti s međunarodnim jazz autoritetima proširili njegove glazbene vidike, upoznali ga s različitim pristupima improvizaciji i kompoziciji te ga povezali s globalnim jazz kretanjima.

Ta kombinacija klasične podloge, formalnog jazz obrazovanja i mentorskog vodstva svjetskih imena stvorila je temelj za razvoj njegova jedinstvenog pijanističkog stila, koji će kasnije biti opisan kao "spoj tehničke briljantnosti i duboke muzikalnosti". 

Prvi koraci i sastavi na domaćoj sceni

Nakon povratka u Zagreb 1997. godine, Matija Dedić koncertno se aktivira i brzo postaje prepoznatljivo ime na domaćoj jazz sceni. Jedan od prvih sastava bio je Boilers Quartet, s kojim je imao priliku pratiti renomirane međunarodne glazbenike poput Bennyja Golsona, Kennyja Burrella, Roya Haynesa i Joséa Feliciana.

Krajem devedesetih, osniva Matija Dedić Trio, sastav koji postaje glavni teren za izvođenje njegovih autorskih skladbi. A budući da je dijete jednog od umjetnički najplodnijih autora ovih prostora, nije iznenađenje da je od samih početaka karijere pokazivao snažnu skladateljsku crtu i želju da ne bude samo interpretator, već i stvaratelj glazbe.

Prepoznatljivi pijanistički izričaj

Kritika je rano zapazila njegovu "nepredvidljivu i uzbudljivu frazu" te "vrlo određen osjećaj za vrijeme koji je posve njegov". Njegov stil često se opisuje kao naslonjen na "moderni pijanistički jazz impresionizam", povlačeći paralele s velikanima poput Billa Evansa, Keitha Jarretta, te njemu generacijski bliskog Brada Mehldaua.

Časopis Jazz Improv zabilježio je: "Dedićeva fraza je nepredvidljiva i uzbudljiva, i on ima vrlo određen osjećaj za vrijeme koji je posve njegov". Slično tome, Ric Bang iz Jazz Scana, recenzirajući album MD in NYC, ističe: "Ono što Matiju Dedića čini posebnim jest njegov dodir i način na koji se njegov poetski koncept razvija i produbljuje tijekom albuma. Dedić je zavodljiv poput Torda Gustavsena".

Skladatelj od samog početka

Već svojim ranim albumom Octopussy, objavljenim 1998. godine privukao je značajnu pažnju. Hrvatsko društvo skladatelja dodijelilo mu je za ovaj album priznanje za "najboljeg skladatelja i najboljeg jazz debitanta u posljednjih 10 godina", čime je jasno istaknuta ne samo njegova pijanistička vještina, već i njegov skladateljski talent od samih početaka.

Njegov drugi album, MD in NYC, snimljen s uglednim američkim glazbenicima, basistom Vicenteom Archerom i bubnjarom Kendrickom Scottom, dobio je izvrsne kritike, uključujući pet zvjezdica od Thomasa R. Erdmanna u Jazz Review, koji ga je okarakterizirao kao "značajnog nadolazećeg jazz umjetnika". Ovaj album bio je važan iskorak na međunarodnu scenu, potvrđujući njegovu sposobnost suradnje s vrhunskim svjetskim jazzistima i predstavljajući njegovu glazbu široj publici.

Tijekom godina, uslijedili su brojni drugi autorski albumi koji su svaki na svoj način doprinijeli oblikovanju njegova opusa, poput Solo/Part 1 (2000), Mr. K.K. (2000), Handwriting (2001), Drugi Pogled (2005), Visiting Bruxelles (2006), Life of Flowers (2008), Sentiana (2012), Ligherian Rhapsody (2015) i Dedicated (2017). Svaki od ovih albuma predstavljao je novu etapu u njegovom umjetničkom razvoju, istražujući različite glazbene ideje i suradnje.

Susreti s domaćim i svjetskim jazz velikanima

Karijeru Matije Dedića obilježile su brojne suradnje s istaknutim glazbenicima, kako s domaće, tako i s međunarodne jazz scene. U Hrvatskoj je surađivao s legendama poput Boška Petrovića, te s kolegama kao što su Darko Jurković, Tamara Obrovac i Ladislav Fidri. Ove suradnje bile su važne za njegovo pozicioniranje unutar hrvatskog jazza i razmjenu iskustava s domaćim umjetnicima.

Popis njegovih međunarodnih suradnika posebno je impresivan i uključuje imena kao što su Buster Williams, Jeff Ballard, Lenny White, Larry Grenadier, Antonio Sanchez, Scott Colley, Kendrick Scott, Vicente Archer, Mark Murphy i Ignacio Berroa. Sama činjenica da je dijelio pozornicu i studijske trenutke s glazbenicima takvog kalibra, koji predstavljaju sam vrh svjetske jazz scene, nedvojbeno potvrđuje da je njegova vještina prepoznata i cijenjena na najvišoj razini.

Posebno mjesto zauzima njegova suradnja s Gabi koja je u jednom intervjuu istaknula kako je zajedničko muziciranje s Matijom potiče na kreativnost te kako se sjajno nadopunjuju.

Osim suradnji unutar jazz miljea, Matija Dedić pokazao je otvorenost i prema drugim glazbenim žanrovima, surađujući s poznatim hrvatskim glazbenicima izvan jazza. Od Elementala pa sve do Matije Cveka.

Dominacija na Porinu

Brojne nagrade Porin, najprestižnije hrvatske glazbene nagrade, svjedoče o iznimnom statusu koji Matija Dedić uživa u domaćoj glazbenoj industriji. Osvojio je čak 25 Porina tijekom svoje karijere. Impresivna je i širina kategorija u kojima je nagrađivan: od najboljeg instrumentalnog albuma, jazz albuma, jazz izvedbe i jazz skladbe, pa sve do aranžmana, produkcije, pa čak i albuma godine.

Matija Dedić nije prepoznat samo kao virtuozni pijanist, već i kao vrstan skladatelj, aranžer i producent. Osvajanje Porina u kategoriji Albuma godine, koja često nadilazi žanrovske podjele, posebno je značajno. Ukupan broj osvojenih Porina svrstava ga u sam vrh hrvatske glazbene scene, uz bok najvećim imenima poput Gibonnija, Olivera Dragojevića i Nikše Bratoša, te čak ispred njegova oca Arsena, koji ih je osvojio "samo" 15. Ova činjenica ne umanjuje Arsenov značaj, već dodatno naglašava Matijin izniman uspjeh i kontinuitet kvalitete kroz godine.

Glazbenik koji je ostavio neizbrisiv trag

Uz dominaciju na domaćoj sceni, Matija Dedić ostvario je i zapažene uspjehe na međunarodnoj razini. Jedan od najvažnijih trenutaka bio je njegov nastup na prestižnom Montreux Jazz Festivalu, gdje je izabran kao jedan od 11 finalista u natjecanju pijanista, odabranih među više od 400 prijavljenih glazbenika iz cijelog svijeta. Ovo postignuće predstavlja značajnu međunarodnu potvrdu njegova talenta, stavljajući ga u red elitnih mladih jazz pijanista toga vremena. Uz to, pozitivne kritike i međunarodno priznanje za album MD in NYC dodatno su učvrstili njegovu reputaciju izvan granica Hrvatske.

Kroz godine predanog rada, Matija Dedić ostavio je neizbrisiv trag u hrvatskoj jazz glazbi. Njegova karijera nije samo niz osobnih postignuća, već i značajan doprinos vitalnosti i vidljivosti cjelokupne hrvatske jazz scene. Kao "jedan od najpoznatijih hrvatskih jazz-glazbenika", postao je referentna točka.

Matija Dedić nije bio samo nasljednik glazbene dinastije već i inovator koji je obogatio hrvatski jazz novim idejama i pristupima. Njegova priča ostaje trajan podsjetnik na snagu glazbe koja premošćuje generacije, žanrove i granice.